Badem (sinonim: bajam) predstavlja cijenjeno, vrlo kalorično i hranjivo voće, kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu. Plodovi sadrže kvalitetne masnoće, bjelančevine, ugljikohidrate, mineralne i aromatske tvari te vitamine. Osim velike upotrebe u domaćem kulinarstvu, značajna je njegova uloga i u prehrambenoj, farmaceutskoj, konditorskoj i kozmetičkoj industriji.

Formiranje uzgojnog oblika

Za uzgoj se koriste volumni ili prostorni uzgojni oblici i to 'tradicionalna vaza' (kotlasta krošnja), popravljena piramidalna krošnja. Tradicionalna kotlasta krošnja je najvažniji uzgojni oblik, a formira se bez provodnice, s tri (rjeđe 4) postrane primarne skeletne grane koje međusobno zatvaraju kut od 120^o, a sa zamišljenom vertikalnom provodnicom od 30 – 45^o. Na primarnim skeletnim granama formiraju se sekundarne skeletne grane s većim otklonom od zamišljene okomite osi (oko 60^o ), na razmacima od 60 - 100 cm formiraju se sekundarne skeletne grane, a na njima tercijarne grane. Cijeli skelet treba biti dobro obrastao rodnim grančicama, što se postiže redovitom i pravilnom rezidbom.

Rezidba bajama

Nakon formiranja uzgojnog oblika, kao redovni agrotehnički zahvat, provodi se razidba. Budući da bajam, odnosno preporučene sorte, rode na jednogodišnjim izbojima i svibanjskim kiticama koje se nalaze na 2-godišnjem i 3-godišnjm rodnom drvu, pri rezidbi valja voditi računa da imamo ravnomjerno raspoređene i u omjeru 1/3, 1/3, 1/3 . Na taj način imamo redovitu obnovu rodnih grana, što je osnova za redovitu i dobru rodnost.

Održavanje tla i gnojidba bajama

Održavanje tla i gnojidba nasada bajama vrlo su slični održavanju tla i gnojidbi nasada bresaka i nektarina, pogotovo što su im iste podloge. Naime, pri održavanju tla važno je održavati tlo bez korova, a to se postiže zimskim i proljetnim oranjem te redovitim kultiviranjem kroz godinu.

Gnojidba ovisi o prirodnoj plodnosti tla, odnosno opskrbi organskom tvari (humusom) i biogenim elementima (u prvom redu N, P i K te mikroelementima Fe, Z itd.). Poželjno bi bilo svake treće godine dodati organska gnojiva, a od mineralnih koristiti ona bez Cl (NPK 5:20:30, 7:14:21 i sl.) . Gnojidba u klasičnom smislu se obavlja u 3 do 4 navrata i to gnojidba na bazi K i P u jesen, gnojidba dušikom neposredno prije cvatnje i poslije cvatnje te sredinom lipnja gnojidba hidrokompleks gnojivima. Količine gnojiva se postupno povećavaju sa starošću nasada, ovisno prirodu u prethodnoj godini. U potpuno intenzivnijim nasadima, specijalna mikrognojiva se mogu dodavati feririgacijom ili lisno. Danas se koriste vodotopiva gnojiva u onim fenofazama kada voćke za njima iskazuju posebnu potrebu.

Navodanjavanje bajama

U suvremenoj i intenzivnoj proizvodnji nema uzgoja bez navodnjavanja, pri čemu se najčešće koriste dva sustava: kap po kap ili mikro raspršivač. U takvim slučajevima se hraniva dodaju kroz sustav za navodnjavanje te izostaje klasična gnojidba u tri navrata, a hraniva se dodaju prema potrebi voćaka za pojedinim hranivom.

Bajami posebno veliku potrebu za vodom iskazuju krajem lipnja kada je intenzivno nakupljanje lipida i proteina u sjemenci bajama. U sušnim ljetima neophodno je tijekom cijelog ljeta navodnjavati sa dovoljno količine vode, osobito krajem kolovoza kada dolazi do pucanja lupine, a ako nema dovoljno vode, izostaje odvajanje lupine od koštice te imamo dosta suhica.

Zaštita bajama

Bajam je jako osjetljiv na bolesti moniliju (Monilia laxa), rupičavost lista, zatim na štetnike kao žilogriz, uši, a valja biti vrlo oprezan prilikom nabavke sadnog materijala, na bezvirusnost te moguće bakterioze (Pseudomonas agrobacterium, Pseudomonas syringae i Erwinia amylovora).

Ovo su najvažniji agrotehnički zahvati koji se redovito moraju provoditi u suvremonom uzgoju bajama, no u proizvodnji se mogu dogoditi i nepredviđene potrebe za nekim zahvatima, koje onda riješavamo u suradnji sa specijalistima za bajam.

Za više informacija javite se Karolina agornomima na jedan od niže navedenih kontakata.

Foto: www.depositphotos.com, vallefrias